fbpx

Trebinja

Snaga prirode u netaknutom izdanju

TREBINJA

Bogatstvo povijesne ostavštine

Brojne će priče, predaje i legende vezane za Trebinju zaživjeti sjećanja na minula, burna vremena. Od kraljice Trebije, po kojoj je dobila ime (1241.), preko hajduka, uskoka, mističnih događaja pa sve do značajnih revolucionarnih zbivanja.

Ostatci suhozidnih bedema svjedoci su velikih pretpovijesnih naselja i utvrda na Velikoj i Maloj Gradini.

Rimsko je carstvo ostavilo bogate pečate svojega vremena. Nadgrobna stela dekuriona Publija Plasa iz II. stoljeća, ostatci terma, hramova i stambenih zgrada, svjedoci su rimskoga municipija Diluntuma.

Gumna, čatrnje, tijesak za med, etnološka su baština i dokaz neprekidnoga življenja.

Veća nekropola stećaka nalazi se u groblju svetog Spasa.

Na temeljima ranokršćanske bazilike, podignuta je današnja crkva sv. Roka, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Na Trebinji, u kući Đure Kriste se održao prvi sastanak glavara donje Hercegovine na temu organizacije dizanja Hercegovačkog ustanka protiv Osmanlija. (Proljeće 1875. – 1878.).

Trebinja je poznata po predivnom krajoliku, pogledima i prirodnim vrelima, kao što su: lokva koja ne presušuje, Velika i Mala Gradina te predivan pogled na Hrgud, Velež i Jadransko more.

Trebinja ima svoje priče o vrelima. Nekoć se, naime, vrelo nalazilo ispod nekadašnjih kuća Jerinića (sad Kriste Čereka), potok je tekao preko Trebinjskoga polja do Crvenoga polja u ponor u Dubokoj dolini. Taj je potok presušio kad je potres urušio i vrelo u Sadu poviše crkve sv. Roka, pa se i danas vidi kako je tlo propalo i zatvorilo vrelo uz koje se nalazio zdenac. Navodno se u njemu utopilo dijete, pa je beg naredio da se začepi voluskim kožama tijekom ljeta, kad je bilo najmanje vode, a voda je nakon toka izbila u Čepikućama gdje i sad teče.  

Na Trebinji je u kući Đure Kriste Pećka u proljeće 1875. održan prvi sastanak seoskih glavara Donje Hercegovine o podizanju Hercegovačkog ustanka (1875.-1878.) protiv Osmanlija. Taj je ustanak izazvao Istočnu krizu i početak pada Osmanlijskoga Carstva. Na početku je ustanka na Trebinji boravio i ustanički vođa don Ivan Musić.

Zbog Osmanlijskih osvajanja i uskočkih napada, stanovništvo je bilo primorano napustiti okolna naselja, pa je Župa Trebinja bogata netaknutim povijesnim lokalitetima, kao što su primjerice Golokordići kod Pećine, Ninetići kod Trebinje, Tociljani kod Brestice, Treštići kod Zagorca…