fbpx

Zanimljivi lokaliteti i objekti

Snaga prirode u netaknutom izdanju

OSTALI LOKALITETI I OBJEKTI

Općina Ravno je prepuna zanimljivih lokaliteta i objekata koje vrijedi pogledati, a neki od njih datiraju još od 9. stoljeća.

Ovdje možete ukratko pročitati o nekim od njih.

Hercegovačke piramide – kameni svjedoci vučedolske kulture

Gomile, hercegovačke piramide, koje arheolozi nazivaju tumuli, podizane na grobovima plemenskih vođa i velikodostojnika. Stare su oko 4000 godina, potječu iz bakrenog doba. Kasnije su služile za pokopavanje preminulih od zaraznih bolesti.

Osim navedenih postoji i drugi tip gomila koje su služile kao putokazi i podizane su uz putove.  Gradine na vrhovima brda su ostatci suhozidnih bedema ilirskih gradova i naselja.

Guvna i salaši su građeni na obodu Popova polja.

Guvna su tradicionalne kamene građevine koje su služile za vršidbu žita, gdje se odvajalo žito od slame.

Zbog brzog nadolaženja Trebišnjice, ljetina se sušila i skladištila u salašima.

Guvna su uglavnom okrugla i zajedno sa salašima čine jednu gospodarsku cjelinu te zbog svoje posebnosti i očuvanosti predstavljaju pravu turističku atrakciju ove Općine.

Strmica je selo smješteno blizu granice s Hrvatskom. Uz put od Trebinja prema Strmici nalaze se Zlatne gomile i Mongolsko groblje. Zbog pograničnog položaja bilo je hajdučko sjedište i skonište od osmanlijskih vlasti. 

Zbog toga je skrovita Strmica bila pogodna kao sjedište glasovitih hajduke Limova, Baju i Petra Araguža.

Pećina je smještena blizu Trebinje. Spominje se 1639.Dobila je ime po velikoj pećini koja se nalazi u blizini naselja. Na putu od Pećine prema Trnčini nalazi se pretpovijesna gradina koja je izgrađena u brončanom ili željeznom dobu. U Lakića ogradi se nalazi nekropola od pet stećaka. 

Dužica je selo koje se nalazi blizu Trebinje, a premještena je s Dolova zbog uskočkih napada. Prvi put se spominje 1639. u izvješću biskupa Rastića, dobivši naziv po dužini brazde koju volovi mogu uzorati bez predaha.

U selu se nalazi crkvica svetoga Andrije, izgrađena 1968. godine.

Rupni Do se prvi put spominje 9. studenog 1468. Rodno je mjesto dvojice biskupa Andrijaševića (skadarski biskup Dominik Andrijašević i sofijski nadbiskup Marko Andrijašević). U mjestu se nalaze ostaci dvorca Andrijaševića. Nekoć se selo nazivalo Andrijaši po Andrijaševićima čija se grobnica pod svodom ističe na mjesnom groblju. Trojica su Andrijaševića ujedno bili i graditelji ravanjske crkve. 

Na području Rupnog Dola nalazi se srednjovjekovna crkva sv. Nikole, kao i dvori Andrijaševića s utvrdom te stambenim i gospodarskim zdanjima na predjelu Kulina koji su odnedavno očišćeni i dostupni posjetiteljima. 

Otkrijte Bratogošac!

  • Planinari, speleolozi i ljubitelji prirode – doživite avanturu svježih vjetrova
  • Na utočištu rijetkih i raznovrsnih ptica, uživajte u njihovim skladbama
  •  Postanite dio netaknute prirode u bogatstvu cvijeća i ljekovitoga bilja. Rijetki, plavi vrijesak samo je jedan u mnoštvu autohtonih biljnih vrsta koje će obogatiti vaša osjetila
  • Doživite nesvakidašnji užitak rijetkih vidikovaca – preko Popova polja do vrhova Biokova u Dalmaciji, Veleža u Hercegovini i Orijena u Crnoj Gori
  • Bratogoške špilje – izazov za speleologe, znanstvenike i avanturiste
  • Upoznajte duh i kulturu življenja od Ilira do suvremenoga doba
  • 14 Bratogoških čatrnja (cisterni za vodu) svjedoci su graditeljskoga umijeća lokalnih zidara

Bratogošac kojega nazivamo popovske Alpe, svojevrstan je poluotok optočen današnjim tokom rijeke Trebišnjice. Doima se nepristupačnim te je lokalnom pučanstvu služio kao izvrsno skrovište od osvajača još od davnina. Tako danas na Bratogošcu nalazimo napuštena naselja Ćorke i Suške. Pravi je izazov za ljubitelje prirode, planinare, speleologe i znanstvenike te nezaboravan doživljaj za avanturiste.

Na Bratogošcu je više špilja koje imaju svoju povijesnu, dirljivu priču.

Velja Međa spominje se prvi put 1434. godine. Bila je metom Osmanlijskih okupacija i čestih uskočkih napada. Zbog Luke Vukajlovića i don Ilije Vukasa koji su sudjelovali u buni, Osmanlije su 1861. porušili crkvu i zapalili selo.

Stanovnici su bili poznati po uzgoju svilene bube, izradi svilenih ribarskih mreža te po lovu gaovice.

Nalazi se jugoistočno od Rupnog Dola, od kojega je udaljeno nekoliko kilometara. U povijesnim se vrelima spominje od 1695. pod imenom Gajić, a prepoznatljivo je po jedinstvenoj arhitekturi koju čine kamene amfiteatralne ograde kojima su okruženi seoski dolovi.

U selu se također nalazi nekropola s 19 stećaka razdvojenih ogradom gdje je, po mjesnoj predaji, pronađena lubanja s rogom.

Selo Češljari je smješteno na putu od Zavale prema Orahovu Dolu. U Češljarima su sačuvane sve izvorne kamene građevine (guvna, skaline…), pa je cijelo selo zbog toga turistička atrakcija. Nalazi se u podnožju brda Vjenčanik, između Zavale i Orahova Dola. Prvi se put spominje 1629., međutim bilo je nastanjeno i prije toga, što potvrđuje postojanje dviju kula iz Osmanlijskog doba.

Selo je nazvano po Češljarićima, čije se prezime prvi put spominje 1719., dok se dvojno prezime Češljarić-Nikolić, koje su nosili popovski iseljenici, spominje već od 1721.

U njemu se nalazi crkva svetoga Ante sazidana 1927., koja je obnovljena 1992., kao i dva zavjetna križa: jedan iznad Pišteta, a drugi u Krivoj vlaci.

Jedna zanimljivost ovoga sela je neposredna blizina vrlo razvijenoga sustava puhaljki koje se nalaze u polju, koje jednostavno možemo smatrati čudom prirode. Riječ je o jedinstvenom prirodnom i geološkom vodostanu, nastalom na sučelju podzemnih vodotoka, koji kod naglog podizanja razine izazivaju dinamički efekt koji se neutralizira u sustavu puhaljki što se očituje po neobičnim melodijama i zvukovima koje lokalno stanovništvo pripisuje mitološkim bićima.

Belenići su se smjestili u podnožju Janjskoga brda, na sunčanoj strani. Poviše sela je Vrelo, a podalje od sela živa voda Drenovi potok. Belenići su dobili ime po osnivaču Belenu, a poznato je po izrazito plodnoj zemlji.

U povijesnim izvorima se spominje od 1624., a iz Belenića potječu poznati hrvatski kipar Dušan Džamonja i fra Ljudevit Ćurčija, Irenopolski nadbiskup.

Za Kijev Do i Beleniće zajedničko je katoličko groblje kod crkve svetoga Ilije, koja se ubraja među najstarije crkve u Popovu.

Od godine 1675. Belenići su bili samostalna katolička župa koja je obuhvaćala jugoistočni dio Popova, Bobana i Žurovice.

Prepoznatljiv po visokim suhozidima u obliku olimpijskih krugova, prvi se put spominje u povijesnim izvorima 1467. Lokalni naziv sela je Kijo, po staroslavenskoj riječi za čekić – kij. Na Kijevom Dolu je neko vrijeme živjelo devet obiteljskih zajednica, točnije 1539. godine.

Od 2007. u selu se nalaze spomenici žrtvama iz Drugoga svjetskog rata i iz Domovinskoga rata.

Orahovi Do – od prapovijesti do današnjih dana

  • Upoznajte svijet znanosti preko poznatog hrvatskoga znanstvenika Ruđera Boškovića i fra Tomu Medvjedovića – biskupa koji je među prvim Hrvatima doktorirao na Sorboni
  • Otkrijte neobična čudesa po mučeništvu don Nikole Boškovića

Poznato kao rasadnik učenjaka i raj za nepce, Orahov Do je rodno mjesto mnogih svećenika, mučenika i znanstvenika. Primjerice, u njemu je rođen otac hrvatskog znanstvenika Ruđera Boškovića. Spominje se 1284. Vrlo je zbijeno, s uskim ulicama i kamenim kućama što Orahov Do svrstava u izuzetan primjer naselja s izvornim popovsko-primorskim graditeljstvom.

U selu su pronađeni ostaci rimske keramike i dva skeleta, što upućuje na postojanje rimskoga naselja. Tu se nalazi i Romića-kula, izgrađena tijekom osmanlijske vladavine.

Slivnica je zaseok smješten stotinjak metara od glavnog puta. Spominje se u povijesnim izvorima od 1422. Pokraj sela se nalazi nekropola stećaka s 14 ploča i 12 sanduka. Još šest stećaka se nalazi unutar pravoslavnoga groblja. Usput su kraj nekropole stećaka četiri križa posvećena poginulim HOS-ovcima.

Slivnica na Površi se u povijesnim izvorima spominje od 1387. U selu se nalazi stara crkva sv. Klimentija obnovljena nakon potresa 1667. Dvorište je crkve ograđeno dvostrukim suhozidom s dvijema kapijama na suprotnim stranama, po pravoslavnom običaju.

Slavogostići se spominju već od 1412. Nazvani su po obitelji Slavogostić čiji su članovi do 1733. živjeli ovdje. Poviše Slavogostića, u starome groblju, nalazi se nekoliko stećaka i temelji stare crkve.

Zaplanik je malo selo koje se nalazi u neposrednoj blizini Uskoplja, a značajno je po zajedničkom katoličko-pravoslavnom groblju na kojem se nalazi nekropola s 18 stećaka, od kojih je par ugrađeno u temelje crkve.

U selu je ispred pravoslavne crkve postavljen križ obnovljen nakon Domovinskog rata, podijeljen na dva dijela. Stariji dio križa je ispisan na hrvatskoj ćirilici dok na novijem dijelu stoji tekst uklesan na srpskoj ćirilici.

Pred grobljem je pet monumentalnih tumula, a dvije su manje u groblju. Cjelokupno je područje uza crkvu svetoga Petra na Zaplaniku na popisu nacionalnih spomenika BiH.

Idući od pravca Uskoplja prema Zaplaniku, trasom bivše uskotračne željezničke pruge, naići ćemo na monumentalne visoke zidane nasipe. Ti nasipi predstavljaju spomenike graditeljima i tehnici gradnje s početka prošloga stoljeća. Najveći nasip je visok 50 metara, a u blizini se nalaze pozajmišta materijala te čuvarska kuća ili šenderauz.

 

Selo Začula je smješteno pokraj dionice nekadašnje željezničke pruge, uz par prapovijesnih gomila koje se nalaze u neposrednoj blizini sela. U selu je također smještena pravoslavna crkva sv. Jeremije, izgrađena 1930.

Na zaravni u selu nalazi se staro seosko groblje u kojem su dvije prapovijesne grobne gomile i ostatci temelja neke manje crkvice. Tu se također nalazi najukrašenija i najbrojnija nekropola stećaka u Općini Ravno.

U mjesnom groblju vidljivi su ostaci katoličke crkve sv. Tekle, koja se spominje 1644. Podignuta je na grobnici nepoznatog vlastelina sa stećkom na kojem je ugraviran štit sa mačem i polumjesecom.

U groblju je također smještena i nekropola stećaka sa 21 stećkom.

Selo Grepci se u povijesnim vrelima spominje od 1430. U selu je 35 špilja, među kojima se ističe Đurkovica, jedno od staništa špiljskog medvjeda. Grepce je početkom XX. stoljeća posjetio Karel Absolon (1877.-1960.), a sredinom istog stoljeća paleontolog Mirko Malez, začetnik hrvatske speleoarheologije.

U neposrednoj blizini Grebaca, pored sela Bukinje, nalazi se nekropola stećaka na kojoj je vidikovac s kojega se pruža prekrasan pogled na Grepce. 

Glavska je najistočnije naselje u Federaciji Bosne i Hercegovine. U povijesnim vrelima se spominje 1322.

Vozeći se iz pravca Ivanice prema Glavskoj, nailazi se na monumentalni dugi visoki zidani nasip, najveći pružni nasip na istočno-hercegovačkim željezničkim prugama. Građen je početkom prošlog stoljeća i spomenik je ručnoj gradnji nasipa i usjeka na dionici pruge prema Glavskoj, a izgrađen je preko duboke prodoline i preko latinskoga sela Bijela u kojem je, po jednoj od predaja, rođen hajduk Starina Novak.

U Glavskoj je u cjelosti sačuvano talijansko bunkersko utvrđenje. U selu se ističe mjesno groblje kod crkve svetoga arhiđakona Stefana. 

Izgrađena 1929. Gradili su je ravanjski zidari. Srušena je tijekom Domovinskog rata, da bi kasnije bila obnovljena zidarskim radom domaćeg stanovništva.

U Bobovište se skreće s magistralne ceste Ivanica – Trebinje, iza sela Drijen. Bobovište se u povijesnim izvorima spominje od 1285. Na mjesnome se groblju, uz crkvu sv. Đorđa, podignutu 2010., nalazi više stećaka među kojima se ističe sanduk s motivom kola.

Prijevor je smješten na gorskome prijevoju koji vodi od Trnčine prema Ravnome, po čemu je i dobio ime. Na Prijevoru se nalazi nekropola sa 6 stećaka. Neki su ukrašeni reljefnim motivima: urezanih crta, štit s mačem i “kamenica”.

Nekropola sa 7 stećaka na prapovijesnom tumulu (Gomili). Nalazi se u Ravnom kraj Hajrine kuće.

Nekropola s 11 stećaka. Jedan je ukrašen frizovima od kosih pararelica i povijesnih lozica s trolistovima, nizom košuta, štitom s mačem i polumijesecom kao heraldičkim znakom.